Organizacija logistike v kmetijstvu, gozdarstvu in sadjarstvu

Ingrid Franko Uhernik, Sašo Murtič, Admir I. Beganović, Andrej Raspor, Patricija Jankovič

Abstract


Skozi pregled proučevanja načinov in metod organizacije storitvenih opravil ali logistike v kmetijstvu, gozdarstvu ali sadjarstvu smo spoznali, da je to področje še dokaj ne raziskano in tudi dokaj tvegano področje, čeprav obstaja prepričanje, da je organizacija v kmetijstvu, gozdarstvu, sadjarstvu in morda širše preprosto enaka ali vsaj podobna splošni logistiki in logističnim procesom. Kako razumeti poskuse uvajanja tehnoloških procesov v to področje, če vemo, da industrija in podjetništvo veliko vlagajo v tehnološko posodabljanje proizvodnje, česar pri kmetijstvu, gozdarstvu in sadjarstvu ni mogoče pričakovati, saj gre za dejavnosti, ki imajo enkratne prihodke, le te pa morajo prerazporejati na celotno delovno leto. Pri pregledu ugotavljamo, da so nekateri industrijski proizvodi namenjeni in imajo vpliv tudi na področje kmetijstva, nekatere tehnologije pa je mogoče preprosto uporabiti tudi v gozdarstvu, sadjarstvu in širše. Zagotovo je posnemanje industrije izziv za razvoj posameznih postopkov logistike v kmetijstvu, gozdarstvu ali sadjarstvu, ker obstajajo številne povezave v predelavi, shranjevanju ali plasiranju končnih izdelkov na trg. Prav tako obstajajo številne povezave s tehnologijo, ki jo industrija razvija za potrebe kmetijske proizvodnje, sečnje in pospravljanja lesa ali za rezanje, obiranje in shranjevanje ali predelavo sadja. Cilj naše raziskave je bil, da za primer dobre prakse predstavimo, kakšne metode organizacije logistike v kmetijstvu, gozdarstvu ali sadjarstvu so uporabne ter kaj vse je mogoče tehnološko posodobiti, dodelati ali namensko izdelati, da bi te dejavnosti tehnološko posodobili. Pri tej predpostavki smo se srečali z vprašanjem, kaj in katero tehnologijo uporabiti, kar lahko povezujemo s proučevanjem posameznih postopkov dela v kmetijstvu, gozdarstvu ali sadjarstvu ter z načini in metodami kako v postopke vpeljevati tehnologijo nove generacije industrije 4.0. Naloga ni preprosta, zato smo skozi proučevanja posameznih elementov logistike iskali možne rešitve. Iskali smo pojave in postopke kjer bi v logistiki kmetijstva, gozdarstva in sadjarstva bilo mogoče uporabiti sodobne naprave (morda robote) ter kako oceniti potrebe po tehnološkem, znanstvenem ali drugem razvoju.

Keywords


logistika; tehnologija; kmetijstvo; gozdarstvo; sadjarstvo;

Full Text:

PDF

References


Bergmann, B. (2007). Samopodoba strokovne usposobljenosti. V J. Erpenbeck in L. von Rosenstiel (ur.), Handbuch der Kompetenzmessung (str. 194–224). Stuttgart: Schaeffer-Poeschel.

BMWi. (2016). Mittelstand 4.0 - Digitalni produkcijski in delovni procesi. Pridobljeno 1. 3. 2018 s http://www.mittelstand-digital.de/DE/Foerderinitiativen/mittelstand-4-0.html

Črešnjak, V. in Bašič, M. (2012). Metode optimizacije proizvodnje »Kanban kot gradnik vitke proizvodnje« [Diplomska naloga, Univerza v Mariboru, Ekonomsko-poslovna fakulteta].

De Lestrange, G. (2017). Ali HR oddelek upočasni digitalno preobrazbo? Upravljanje znanja, revija za menedžerje, 6/7, 34–36.

Franko Uhernik, I. in Murtič, S. (2020). Tehnološko posodabljanje vhoda materialov v industriji. V I. Fink Grubačević (ur.), Razvoj industrijskega inženiringa: priložnosti, potenciali, izzivi, zbornik recenziranih prispevkov 5. mednarodne konference, Otočec pri Novem mestu, 9. oktober 2020 (str. 135–150). Novo mesto: Fakulteta za industrijski inženiring.

Gričar, J. (2009). Izrabljanje informacijske tehnologije za inovativno medorganizacijsko povezovanje. V B. Bukovec, U. Pinterič, A. Pandiloska (ur.) Uveljavljanje univerzalne odličnosti kot odgovor na izzive sedanjosti in prihodnosti/21. mednarodni forum odličnosti in mojstrstva in Konferenca zmagovalcev, 21. in 22. maj 2009, na Otočcu (str. 123–136). Novo mesto: Fakulteta za organizacijske študije.

Hartmann, E. (2015). Oblikovanje dela za industrijo 4.0: stare resnice, novi izzivi. V A. Botthoff in E. Hartmann (ur.), Prihodnost dela v industriji 4.0 (str. 9–20). Berlin: Springer.

Kaj je industrija 4.0 (b. d.). Pridobljeno 20. 9. 2019 s http://www.plattformi40.de/I40/Navigation/DE/Industrie40/WasIndustrie40/was-istindustrie-40.html

Mayer, A., Weigelt, M., Grimm, S., Erll, A., Potzel, M., Franke, J. (2018). Lean 4.0 - A conceptual conjunction of lean management and Industry 4.0. Procedia CIRP 72, 622–628.

Mehami, J., Nawi, M., Zhong, R. Z. (2018). Smart automated guided vehicles for manufacturing in the context of Industy 4.0. Procedia Manufacturing 26, 1077–1086.

Murtič, S. in Franko Uhernik, I. (2018). Roboti v funkciji izvajanja logističnih procesov v industriji. Otočec, 20–29.

Murtič, S. in Jankovič, P. (2019). Model medorganizacijskega povezovanja v fokusu gospodarskega razvoja (Znanstvena monografija). Rogaška Slatina: Arema, Visoka šola za regionalni menedžment, str. 111–123.

Nieto, A. M., Goepp, V., Caillaud, E. (2017). From Factory of the Future to Future of the Factory: Integration Approaches. IFAC PapersOnLine 50(1), 11695–11700.

Nyhuis, P. in Wiendahl, H.-P. (2009). Fundamentals of Productiom Logistics, Theory, Tools and Applications. Berlin, Heidelberg: Springer Verlag.

Seitz, K. F. and Nyhuis, P. (2015). Cyber-Physical Production Systems Combined with Logistic Models – A Learning Factory Concept for an Improved Production Planning and Control. Procedia CIRP 32, 92–97.

Tomšič, M. (2009). Vrednostni premiki v sodobni globalizirani družbi in odličnosti. V B. Bukovec, U. Pinterič, A. Pandiloska (ur.) Uveljavljanje univerzalne odličnosti kot odgovor na izzive sedanjosti in prihodnosti/21. mednarodni forum odličnosti in mojstrstva in Konferenca zmagovalcev, 21. in 22. maj 2009, na Otočcu (str. 47–71). Novo mesto: Fakulteta za organizacijske študije.

Westkämper, E., Spath, D., Constantinescu, C. in Lentes, J. (2013). Digitale Produktion. Berlin, Heidelberg: Springer.

Wiendahl, H.-P. (2002). Erfolgsfaktor Logistikqualität. Vorgehen, Methoden und Werkzeuge zur Verbesserung der Logistikleistung (2. izd.). Berlin, Heidelberg, New York: Springer Verlag.

Wildemann, H. (2004). Entwicklungstrends in der Automobil- und Zulieferindustrie: Empirische Studie. München: TCW.

Zelenika, R. (2001). Važnije značajke suvrmenih tehnologija transporta. V Prometni sustavi, tehnologija, organizacija, ekonomika, logistika i menedžment, (str. 407–491). Rijeka: Ekonomski fakultet.

Zelenika, R. (2007). Informacijske tehnologije – čimbenik upravljanja logističkim mrežama. V Upravljanje logističnim mrežama (str. 233–263). Rijeka: Ekonomski fakultet.

Zelenika, R. (2010). Važnije odrednice prometne industrije. V Ekonomika prometne industrije (str. 227–247). Rijeka: Ekonomski fakultet.

Zelenika, R. in Pupovac, D. (2008). Informacijskologistički sustavi. V Menedžment logističkih sustava (str. 88–97). Rijeka: Ekonomski fakultet.


Refbacks

  • There are currently no refbacks.


Copyright (c) 2022 Perfectus AC

Creative Commons License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

Perfectus AC | ISSN: 2738-4586

Glavni urednik [Editor-in-chief]: Prof. Dr. Darko Lacmanović | Odgovorni urednik [Managing Editor]: doc. dr. [Assist. Prof. Dr.] Bojan Macuh | Izvršni urednik [Executive Editor]: viš. pred. [Sen. Lect.] Pedja Ašanin Gole